Jįkvęš įhrif sęstrengja fyrir Noreg

Fyrrum olķu- og orkumįlarįšherra Noregs, Ola Borten Moe, flutti nżveriš athyglisvert erindi į opnum fundi, sem fram fór ķ Hörpu ķ Reykjavķk. Meginįherslan ķ erindi Borten Moe var į reynslu Noršmanna af žvķ aš innleiša meiri samkeppni į raforkumarkaši og auka raforkuvišskipti milli Noregs og annarra landa. Og žar viršist svo sannarlega hęgt aš tala um jįkvęša reynslu.

Orkufundur-VIB-Sept-2014-2

Aš afloknu erindi Borten Moe fóru fram pallboršsumręšur meš žįtttöku Ragnheišar Elķnar Įrnadóttur, išnašarrįšherra, Haršar Arnarsonar, forstjóra Landsvirkjunar og žess sem žetta skrifar. Einnig voru fyrirspurnir frį įheyrendum. Umręšustjóri var Hjörtur Žór Steindórsson, forstöšumašur orkuteymis Ķslandsbanka. Fundurinn var vel sóttur, auk žess sem hįtt ķ 2.000 manns horfšu į beina śtsendingu frį fundinum į vefnum. Sś upptaka er ašgengileg į vefnum.

Stutt er sķšan fjallaš var um erindi Borten Moe į višskiptavef Morgunblašsins. En žaš er fullt tilefni til aš benda hér į sérstaka samantekt um fundinn, sem nś mį sjį į vef Landsvirkjunar. Hér verša nokkur atriši śr žessari umfjöllun Landsvirkjunar rakin og ž.į m. nokkrar athyglisveršar tilvitnanirnar ķ erindiš hjį Ola Borten Moe. Žęr eru skįletrašar hér aš nešan.

ViB-orkuutflutningur-sept-2014-1

Žaš er įhugavert hversu jįkvęšum augum Borten Moe lķtur į samkeppnina ķ norska raforkuišnašinum og raforkutengingarnar viš śtlönd. Hann er vel aš merkja stjórnmįlamašur og žaš śr stjórnmįlaflokki sem hefur veriš nokkuš tortrygginn į markašsvęšingu og nįiš višskiptasamstarf Noregs viš Evrópu. Af erindi Borten Moe mį įlykta aš ķ Noregi sé afar breiš samstaša um kosti žess aš tengja raforkumarkaš Noregs viš önnur lönd - m.a. meš löngum sęstrengjum. Enda er nś veriš aš undirbśa fleiri slķka strengi og ž.į m. til bęši Bretlands og Žżskalands (fyrir eru sęstrengir til Danmerkur og Hollands). En nś skal vikiš aš ummęlum Borten Moe og inngangsoršum Landsvirkjunar ķ įšurnefndri samantekt um fundinn (samantekt Landsvirkjunar mį sjį ķ fullri lengd į vef fyrirtękisins):

------------------

Ķ framsöguerindi sķnu fjallaši Ola Borten Moe um žróun norsks orkuvinnsluišnašar sķšustu įratugi og ręddi um lagningu raforkustrengja frį Noregi, įvinning af žeim framkvęmdum og hvaša įhrif slķkar tengingar hafa haft innanlands.

Ola Borten Moe kom inn į aš markašsvęšing ķ norskri raforkuvinnslu sem hófst 1990 og varš sķšar fyrirmynd af svipušum breytingum ķ Evrópu įratug sķšar. Hann taldi aš markašsvęšingin og auknar tengingar viš nįgrannalönd hafi veriš heillaskref fyrir norskt samfélag, fjįrhagslegur įvinningur žess veriš mikill og nżting nįttśruaušlinda hafi batnaš ķ kjölfariš. Ķ žessu minnisblaši hefur Landsvirkjun tekiš saman nokkra af lykilpunktum śr framsöguerindi Ola Borten Moe og reynslu Noregs meš žaš aš markmiši aš upplżsa enn betur umręšu į Ķslandi tengdri sęstreng til Bretlands.

Žjóšhagsleg įhrif af opnun norsks raforkumarkašar

Ķ framsögu Ola Borten Moe kom fram aš markašsvęšing norsks raforkumarkašar og frekari samtenging markaša hefur skilaš norsku samfélagi miklum fjįrhagslegum veršmętum, auknu afhendingaröryggi į orku og į sama tķma stušlaš aš vernd nįttśruaušlinda.

We experienced a huge efficiency gain in the power production industry. And not did they only turn around all the heads in all of the industry, but you also turned around the head to everyone owning the industry. Meaning that thousands of people could be liberated or do something else and more productive for society.

From the mid-1990's and outwards, the industry produced huge surpluses, and these are values that are put back into work for the Norwegian society through the fact that there are municipalities, counties, and the government owning it. So we build roads, we build schools, we build health care systems for the values created in our power industry.

So far in Norway, this has been the story that I told you. It has been more well functioned markets, increased efficiency, more values created, more security of supply and now lower electricity prices because we have introduced more production capacity into the market.

Umhverfismįl

Samtenging markaša hefur dregiš śr offjįrfestingu ķ norskri raforkuvinnslu og žannig stušlaš aš žvķ aš lįgmarka žann fjölda svęša sem tekin hafa veriš undir raforkuvinnslu. Ola Borten Moe lagši einnig įherslu į aš ef į annaš borš Noršmenn ętli aš nżta įkvešna nįttśruaušlind žį ętti ķ žaš minnsta aš tryggja aš žjóšhagslegur įvinningur sem hlytist af slķku raski vęri hįmarkašur.

And my predecessor, Eivind Reiten, who is the father of the new energy system, when he presented the new energy bill to Parliament in 1990, deregulating the whole sector as one of the first countries in the world, he said that this bill would save more Norwegian nature and water and waterfalls than any gang in chains would ever do. And he was right. So the deregulation and the market system in Norway has also been one of the biggest reforms to save Norwegian nature.

Norwegians strongly believe that access to electricity should be cheap, it should be unlimited, and it should be safe. And it should not disturb the nature, which basically means that you have a lot of wishes and demands and it's not always very easy to fulfill all those wishes at once.

Well I think it is a fact that you need to consume nature to produce electricity and power but basically I would say that if you are to do it at least you need to produce a lot of money, a lot of values for society doing it.

Samkeppnishęfni norsks išnašar

Markašsvęšing og auknar tengingar ein og sér hafa haft takmörkuš įhrif į orkufrekan išnaš ķ Noregi sem er įfram vel samkeppnisfęr og įhugi sé t.d. hjį įlfyrirtękjum aš fjįrfesta ķ frekari įlvinnslu. Raforkuverš sé ašeins takmarkašur žįttur ķ samkeppnishęfni išnašarins og įhrifin mun meiri af alžjóšlegu almennu markašsumhverfi viškomandi išngreina og višeigandi afuršaveršum. Einnig kom Ola Borten Moe inn į aš hagsmunir norskra raforkuvinnsluašila og orkufreks išnašar vęru samtvinnašir og hagur beggja ašila aš hvor ašili um sig vęri alžjóšlega samkeppnishęfur.

What we have seen when it comes to our industries during the last 25 years, both through the deregulation and now with the more Nordic and European electricity market, is not that they have fled the country.

The world markets are far more important for the development of our power intensive industries than the electricity prices, and the electricity prices have not gone all that much up.

We see a new interest in reinvesting in Norway, Norwegian power intensive industries. Norwegian, our Norsk Hydro, which is our huge aluminum smelter company, is probably going to build a huge new smelter up in Karmųy.

In Norway at least I am convinced that we are not going to produce aluminum because we have cheaper prices than anywhere in the world or because we have lower regulations on the environment. On the contrary I think that we should have good prices on energy, meaning also they [the aluminum smelters and other energy intensive industreies] should pay enough for the energy to make them wish every day they wake up to get a little better and a little bit more efficient and a little bit more competitive and it should be the same when it comes to environmental regulations.

Orkuöryggi og bętt nżting

Ķ framsögu Ola Borten Moe kom fram aš aukin samtenging markaša hafi stušlaš aš auknu orkuöryggi Noršmanna žar sem žeir geta nś flutt inn raforku žegar innrennsli ķ vatnslónin er undir vęntingum. Į sama tķma geta Noršmenn unniš orku śr öllu breytilegu innrennsli ķ vatnslón sķn og bętt žannig nżtingu og aršsemi. Į Ķslandi tapast į yfirfall aš mešaltali u.ž.b. 10% af žvķ vatni sem rennur inn ķ ķslensk lón. Žetta vatn er žvķ ekki nżtt til raforkuvinnslu jafnvel žótt allar fjįrfestingar séu žegar til stašar žar sem sveigjanleg eftirspurn er almennt vandfundin ķ lokušum raforkukerfum.

In 2003, I think we had a summation, a mind gobbling situation, because the prices of electricity peaked, and the population asked serious questions about is Norway really able to secure the amount of energy that we need when we need it, and at a price that is affordable. At that time, I would say that this was a fair question. And if you look at 2003, 2002, 2003 in this form, you'd also see that production was fairly low and that it was a combination of little rain, low temperature, and lack of import capacity that brought us into this situation.

In 99% of the cases we manage to get the electricity out on the market, use more of it but as you said, if we had been an island, well then we, the electricity that we didn Ģt sell Sweden, Denmark, Finland, Russia, the Netherlands would have been water going over the dams.

Raforkuverš til norskra heimila

Ķ framsögu Ola Borten Moe kom fram aš žrįtt fyrir aukna samtengingu raforkumarkaša sé verš ķ Noregi almennt lęgra en sunnar ķ Evrópu. Aš mati Ola Borten Moe eru įhrif samtengingar raforkumarkaša takmörkuš ķ samanburši viš įhrif af innbyršis stöšu frambošs og eftirspurnar innan hvors samtengds markašar. Žannig megi bśast viš frekari veršlękkun ķ Noregi nęstu įr samhliša aukinni innlendri fjįrfestingu ķ raforkuvinnslu. Ķ ofanįlag hafa Noršmenn nżtt tekjur af millilandatengingum til aš lękka raforkureikning norskra neytenda.

It is basically the balance in the market, or the lack of balance in the market, that is the most important factor for price. If we have good security of supply, a good balance in market, and slightly more production and consumption, prices will be fairly low.

In Norway we are interconnected, but not a part of a perfect market with the European electricity markets. There are still differences in price, between our price and the European price, and it will probably continue to be so.

The surplus from these interconnectors goes to lowering the electricity bills to all Norwegian consumers, including industry. So as long as they produce a surplus, it's a direct benefit to the Norwegian household and the Norwegian industry.

Atriši sem huga žarf aš

Ķ framsögu Ola Borten Moe kom fram aš žrįtt fyrir góša reynslu Noršmanna af aukinni samtengingu raforkumarkaša séu engu aš sķšur żmis atriši sem Ķslendingar žurfa aš huga aš įšur en hęgt sé aš taka įkvöršun um mögulega lagningu sęstrengs frį landinu. Žannig benti Ola Borten Moe m.a. į aš Noršmenn leggja įherslu į aš žeir sjįlfir eigi žjóšhagslega mikilvęga innviši auk žess sem hann kom inn į mikilvęgi žess aš allt frekara rask į nįttśrunni yrši aš vera į forsendum tryggšrar aršsemi. Žį nefndi hann einnig aš sęstrengir hefšu almennt žau įhrif aš raforkuverš į milli markaša jafnašist aš einhverju marki en aš engu aš sķšur vęri žaš framboš og eftirspurn innan hvors markašar fyrir sig sem réši mestu um veršlag.

We like to have control over this kind of infrastructure, we need to know how much goes in, how much goes out. We need to keep control about how the values flow and who gets the benefits.

If you have two markets and you make an interconnector, you will basically have a price that are more of the same. That's the law of nature and the whole ratio for building such an interconnector. But it's also fair to say that it's also a question of what kind of capacity you introduce. In a perfect market, you would have the same price, but these are not perfect markets.


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Marinó G. Njįlsson

Žś ert aš bera saman epli og appelsķnu, ef žś heldur aš ķslenskur raforkumarkašur sé eitthvaš sambęrilegur viš žann norska.  Ķ fyrsta lagi er löng hefši fyrir žvķ aš leggja raforkulķnur yfir hįlendiš til Svķžjóšar.  Engu slķku er fyrir aš fara hér į landi.  Ķ öšru lagi er stór hluti raforkuframleišslunnar į höndum einkaašila ķ Noregi mešan hér er nįnast öll framleišslan ķ höndum žriggja opinberra fyrirtękja.  Ķ žrišja lagi er mun meiri umhverfisvitund mešal opinberra ašila ķ Noregi en hér į landi.  Loks er lagšur 31% višbótartekjuskattur į orkuframleišendur ķ Noregi, sem žvingar žį til žess aš hugsa mun betur um aršsemi og hagkvęmni en hér į landi.

"Water over the dam" rökin eru alveg įgęt hjį honum, en er ekki bara kominn tķmi til aš Landsvirkjun skoši möguleikann į inntaksstżringu ķ virkjanir.  Sumar bjóša vissulega ekki upp į žann möguleika, en ašrar gera žaš.  Mér var sagt 1983 aš slķkt vęri mögulegt meš réttum tękjabśnaši og hvers vegna er žvķ žį ekki beitt ķ rķkari męli.  Slķk stżring gęti aukiš tekjur.

Marinó G. Njįlsson, 24.9.2014 kl. 16:48

2 identicon

Athyglisvert aš ekki er minnst orši į aš raforkuverš til almennings hękkaši mikiš ķ kjölfariš og ašeins vķsaš til žess aš raforkuverš einhvers stašar annars stašar sé hęrra en ķ Noregi. Einnig viršist höfundur gefa sér aš slķk tenging yrši til hagsbóta fyrir samfélagiš vegna žess aš hęrra verš fengist fyrir orkuna. Žaš er alls ekki vķst žvķ žegar bśiš vęri aš einkavinavęša Landsvirkjun til śtrįsarfélaga ķ Lśx fęri aršurinn žangaš.

Žór Saari (IP-tala skrįš) 24.9.2014 kl. 18:08

3 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Žór; Noršmenn viršast almennt sammįla um aš žjóšhagsleg įhrif af kerfisbreytingunum į norska raforkumarkašnum og aukin tenging viš erlenda raforkumarkaši hafi veriš jįkvęš. Um žetta er vķštęk pólitķsk sįtt žar ķ landi - og ég man aš hafa séš skošanakannanir sem lķka sżna stušning norsks almennings. Sį minnihluti sem er óįnęgšur viršist fyrst og fremst einblķna į eigin rafmagnsreikning og ekki įtta sig į žvķ aš skattarnir vęru ennžį hęrri en nemur hękkušu raforkuverši ef ekki hefši komiš til kerfisbreytinganna. Ola Borten Moe nefndi einmitt hvernig aukinn aršur af raforkuvinnslunni hefši gert kleift aš reisa skóla, sjśkrahśs o.s.frv. Stóra samhengiš er sem sagt nokkuš skżrt. Meš samskonar rökum og žś setur fram mętti sennilega segja aš öll śtgerš hér ętti aš vera į hendi rķkisins - og viš fį fisk ķ sošiš svo til frķtt. Kannski vęri stóra rķkistogaraśtgeršin langbezt? Ég ętla aš leyfa mér aš vea ósammįla žvķ - og treysta žjóšinni til aš taka skynsamlegar įkvaršanir um ķslensku orkuaušlindirnar.

Ketill Sigurjónsson, 24.9.2014 kl. 18:55

4 identicon

Ég efast um aš innvišir ķ ķslensku stjórnkerfi geti rįšiš viš aš selja raforku til ESB į hagstęšu verši fyrir ĶSLENDINGA.

Ķ dag į Orkustofnun aš hafa eftirlit meš veršhękkunum į rafmagni en Landsnet hękkar reglulega sķna gjaldskrį til almennings og safnar digrum sjóšum. En ekki til įlvera sem eru meš her lögfręšinga til aš hrekja allar breytingar į sinni gjaldskrį (stórnotendur)  - sjį śrskurši į heima sķšu OS um nokkur slķk mįl.

Grķmur (IP-tala skrįš) 24.9.2014 kl. 18:58

5 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Marinó; ef žś hefur lesiš žetta innlegg mitt hér aš ofan veistu aš žessi texti um erindi Ola Borten Moe er einfaldlega śr skjali sem geymir samantekt Landsvirkjunar og ég ekki aš bera neitt saman žarna. En vegna atrišanna sem žś nefnir vil ég taka eftirfarandi fram:

a) Žś segir „Ķ fyrsta lagi er löng hefši fyrir žvķ aš leggja raforkulķnur yfir hįlendiš til Svķžjóšar. Engu slķku er fyrir aš fara hér į landi.“ Ég įtta mig ekki į žvķ af hverju žś įlķtur aš žessar raflķnur milli Noregs og Svķžjóšar geri raforkumarkašina ķ Noregi og į Ķslandi ósamanburšarhęfa. Raforkulķnurnar milli Noregs og Svķžjóšar eru hluti af žvķ kerfi sem tryggir Noregi ašgang aš stęrri raforkumarkaši og žaš er slķkur ašgangur sem Borten Moe įlķtur afar jįkvęšan. Sęstrengir milli Noregs og Danmerkur og Hollends skapa ennžį meiri ašgang aš stęrri raforkumörkušum. Og raforkustrengur milli Ķslands og Evrópu vęri ašgangur okkar aš stęrri raforkumarkaši. Fullkomlega samanburšarhęft.

b) Žś segir „ Ķ öšru lagi er stór hluti raforkuframleišslunnar į höndum einkaašila ķ Noregi mešan hér er nįnast öll framleišslan ķ höndum žriggja opinberra fyrirtękja.“ Hiš rétta er aš um 90% raforkuframleišslunnar ķ Noregi er ķ höndum fyrirtękja ķ opinberri eigu, ž.e. fyrirtękja ķ eigu sveitarfélaga, fylkja og rķkisins. Einungis um eša innan viš 10% raforkuframleišslunnar ķ Noregi er ķ höndum fyrirtękja ķ eigu einkaašila. Aš žessu leiti er fyrirkomulagš žarna vęgast sagt mjög nįlęgt žvķ sem er hér į landi. Žetta er žvķ vel samanburšarhęft - nema hvaš hér eru fyrirtękin vissulega mun fęrri. Og žaš sem kannski skiptir ennžį meira mįli žessu tengt; ennžį er hér fyrir hendi įbyrgš rķkis og sveitarfélaga į skuldum stęrstu raforkufyrirtękjanna - sem žvķ mišur er hvati til óaršbęrari verkefna en ella vęri. Ég įlķt aš žaš beri aš hętta aš veita žesskonar įbyrgš - en žaš kann aš vera erfitt į mešan t.d. eiginfjįrhlutfall ķslensku raforkufyrirtękjanna er jafn lįgt og raun ber vitni. Aukinn aršur vegna sęstrengs myndi einmitt bęta žaš hlutfall og gera okkur kleift aš losna viš žessa įbyrgš ķslenskra skattborgara.

c) Žś segir „Ķ žrišja lagi er mun meiri umhverfisvitund mešal opinberra ašila ķ Noregi en hér į landi.“ Er žaš svo? Hvaša tölfręši styšst žessi fullyršing žķn viš? Og er einhver meirihįttar munur t.d. į norskum og ķslenskum lögum um mat į umhverfisįhrifum hvaš snertir virkjunarframkvęmdir?

d) Žś segir „Loks er lagšur 31% višbótartekjuskattur į orkuframleišendur ķ Noregi, sem žvingar žį til žess aš hugsa mun betur um aršsemi og hagkvęmni en hér į landi.“ Žarna ertu vęntanlega aš vķsa til norska grunnrentuskattsins (aušlindarentunnar). En ég skil ekki alveg hvaš žś įtt viš meš aš žetta geri ķslenskan og norskan raforkuišnaš ósamanburšarhęfan eša aš žetta valdi žvķ aš norsku fyrirtękin séu betur rekin en žau ķslensku. Skattlagningin sem žarna er um aš ręša skiptir ekki mįli nema virkjanir séu aš skila afar góšum hagnaši. Žaš er einmitt skattlagning af žessu tagi sem vęri mjög įnęgjuleg fyrir ķslenskan almenning. Žvķ žaš vęri til marks um aš hér hefši žį tekist aš margfalda hagnaš ķ raforkuvinnslunni og žar meš aršinn af žeim aušlindum sem viš erum aš nżta. Žaš er žvķ mišur ólķklegt aš sį aršur muni nokkru sinni verša mikill hér į landi nema meš ašgangi aš evrópskum raforkumarkaši. Skatturinn leggst einungis į žaš sem stundum er kallaš umframhagnašur fyrirtękjanna (eša öllu heldur umframhagnaš einstakra vrkjana). Slķkur aukaskattur byggir į žvķ sjónarmiši aš žjóšin öll eigi aš njóta hinna geysimiklu tekna af vatnsaflsaušlindinni - enda sé forsenda žessarar aušlindar žaš vatn sem fellur vķšsvegar um landiš (og žį ekki sķst frį hįlendissvęšunum sem eru oft ekki hįš neinum einkaeignarétti). Hafa ber ķ huga aš grunnrentuskatturinn er ekki umtalsveršur nema hagnašur virkjunar fari yfir tiltekiš višmiš. Grunnrentuskatturinn byggir sem sagt į sambęrilegum sjónarmišum eins og hį skattlagning ķ norska olķuišnašinum. Žaš er ekki žessi skattlagning sem veldur žvķ aš norsku vatnsaflsfyrirtękin žurfa aš vera į tįnum eša „žvingar“ norsk raforkufyrirtęki „til žess aš hugsa mun betur um aršsemi og hagkvęmni“. Žau žurfa aš vera į tįnum vegna žess aš ķ Noregi er raforkumarkašurinn mjög kvikur og kśnnar tapast fljótt ef fyrirtęki getur ekki bošiš raforku į samkeppnishęfu verši. Aš mķnu mati vęri ęskilegt aš samskonar frjįls markašur yrši meš raforku hér į landi. Žaš stóš reyndar til (s.k. ISBAS), en žaš mįl hefur tafist. En grunnrentuskatturinn ķ Noregi er sem sagt alls ekki rök gegn žvķ aš bera saman ķslenskan og norskan raforkumarkaš - žvert į móti er žessi skattur įgętis röksemd fyrir žvķ hversu mikilvęgt er aš vš fįum ašgang aš stęrri raforkumarkaši žar sem veršiš er umtalsvert hęrra en hér gerist.

Ķ dag eru raforkumarkaširnir ķ žessum löndum, Ķslandi og Noregi, vissulega eins og epli og appelsķnur. Žaš er afar mikilvęgt fyrir okkur aš įtta okkur į žvķ af hverju svo er. Til žess žurfum viš aš gera samanburš į žessum mörkušum - og fį upplżsingar eins og t.d. žęr sem komu fram ķ erindi Ola Borten Moe.

Ketill Sigurjónsson, 24.9.2014 kl. 19:01

6 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Grķmur; samningar įlveranna eru til langs tķma og sį langi samningstķmi var aušvitaš forsenda žess aš įlverin risu. Ķ hvert sinn sem samningar žar losna er afar mikilvęgt aš raforkufyrirtękin hafi valkosti. Eins og stašan er ķ dag (hvert įlver aš kaupa nįlęgt 25% allrar raforkunnar) eru valkostirnir vęgast sagt fįir og samnngsstaša įlveranna žvķ bersżnilega ansiš sterk. Sęstrengur gęti haft góš įhrif fyrir okkur žar; żtt raforkuveršinu til alveranna upp.

Ketill Sigurjónsson, 24.9.2014 kl. 19:09

7 Smįmynd: Sigurjón Jónsson

Sęll Ketill og žakka žér fyrir fróšlega pistla.

Žegar įlveriš ķ Straumsvķk var byggt, var žvķ haldiš fram aš kjarnorkan vęri aš taka viš af vatnsorku og žvķ vęri sķšasti sjens aš selja vatnsorku į Ķslandi ķ miklu magni.

Žessi röksemd var röng, eins og viš vitum.

Žegar Keneth Peterson keypti gamla įlveriš ķ Žżskalandi hafši hann tvo kosti aš setja žaš upp ķ Venesuela eša į Ķslandi (hann sagši mér žetta sjįlfur). Žį var okkur sagt aš viš yršum aš bjóša gott verš žvķ žaš vęri góšur kostur aš byggja įlver ķ Venesuela.

Žetta var lķka rangt, eins og viš vitum.

Įlveriš į Reyšarfirši og Kįrahnjśkavirkjun er endapunktur į sorgarsögu sem spunnin var ķ samskiptum Ķslenskra stjórnmįlamanna, Noršmanna og įróšusmeistara śr żmsum įttum. Verkfręšistofum, verkalżšsfélögum, bankamönnum og mörgum fleirum. Upphaflega forsendan var atvinnusköpun į austurlandi. Landsvirkjun fjįrfesti 700 milljónir fyrir hvert starf ķ įlverinu. Gjörsamlega gališ.

Afraksturinn af žessum snilldar samningum er eins og žś nefnir sjįlfur afar bįg fjįrhagsstaša orkufyrirtękja okkar ķslendinga.

Ég hef hvergi séš neinar įbyggilegar tölur um aršsemi sęstrengs frį Ķslandi. Žangaš til žęr tölur liggja fyrir er ķ raun tómt mįl aš reka įróšur fyrir strengnum.

Hitt er vķst aš meš tilkomu strengsins frį Noregi til Hollands fimmfaldašist rafmagnsverš til allmennra neytenda ķ Noregi, sem žó eiga 90% ķ orkufyrirtękjunum eins og žś bendir į.

Röksemd Ola Borten um framboš og eftirspurn og lękkun raforkuveršs žess vegna, er einfaldlega barnaleg eins og reynslan sżnir.

Vandamįl orkufyrirtękja į Ķslandi verša ekki leyst meš aš fara śt ķ auknar skuldsetningar byggšar į slęmum samningum eins og veriš hefur. Heldur žarf aš nį betri samningum viš įlverin sem eru hér nśna. Og ef okkar menn geta žaš ekki žį eru žeir heldur ekki fęrir um aš nį nżjum og betri samningum viš einhverja ašra.

Sigurjón Jónsson, 25.9.2014 kl. 11:26

8 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Sęll Sigurjón. Ég vil reyndar geta žess aš žaš stenst varla aš segja aš sęstrengurinn milli Noregs og Hollands hafi fimmfaldaš raforkuverš til almennra neytenda žar. Heildsöluverš į raforku ķ Noregi hękkaši vissulega mikiš fyrstu įrin eftir aš strengurinn opnaši - en hefur nśna lękkaš töluvert į nż (veršsveiflurnar skżrast sennilega aš mestu leyti af žurrkatķmabilum og flöskuhįlsum ķ norska flutningskerfinu). Upplżsingar um heildsöluveršiš sķšustu įrin mį t.d. sjį hér:

http://www.ssb.no/en/energi-og-industri/statistikker/elektrisitetaar/aar/2014-03-28?fane=tabell&sort=nummer&tabell=169643

Ketill Sigurjónsson, 25.9.2014 kl. 11:51

9 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Ég kannaši hvernig raforkuverš til neytenda ķ Noregi hefur žróast (ž.e. verš meš öllum kostnaši, ž.m.t. dreifing og skattar). Veršiš žar nśna er svo til žaš sama eins og var įšur en NorNed opnaši.

Ketill Sigurjónsson, 25.9.2014 kl. 12:24

10 Smįmynd: Sigurjón Jónsson

Sęll Ketill

Ég fékk žessar upplżsingar um verš til almennra notenda ķ Noregi frį bróšur mķnum sem bżr ķ Sandefjord ķ Noregi. Hann hefur bśiš žar ķ 20 įr og sagši mér žetta fyrir ca tveimur įrum. Vonandi er žetta rétt hjį žér aš veršiš hafi lękkaš.

Reyndar sagši hann mér lķka aš veršiš er mjög mismunandi eftir įrstķmum og lang hęst į veturna žegar allir eru aš kynda meš rafmagni.

hafa skal žaš sem sannara reynist.

Sigurjón Jónsson, 25.9.2014 kl. 14:06

11 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Sigurjón; žaš er svo sannarlega vel mögulegt aš raforkuveršiš sem bróšir žinn greišir hafi hękkaš talsvert žarna į įkvešnu tķmabili - en žó harla ólķklegt aš žaš hafi fimmfaldast milli t.d. 2007 og 2012. Žaš er reyndar svo aš norsku raforkufyrirtękin bjóša fólki upp į mismunandi samninga - og žeir sem velja breytilegt verš (sem sveiflast ķ takt viš markašsverš hverju sinni) geta upplifaš miklar og snöggar veršbreytingar į rafmagnsreikningunum. En skv. opinberum upplżsingum norskra stjórnvalda var mešalveršiš 2012 (sem eru nżjustu tölur į vefsķšunni sem ég vķsaši ķ) sem sagt afar svipaš og var skömmu įšur en NorNed kapallinn komst ķ gagniš įriš 2008. Og skv. erindi Ola Borten Moe er bśist viš žvķ aš mešalveršiš haldist nokkuš stöšugt nęstu įrin eša jafnvel lękki eitthvaš.

Svo er naušsynlegt aš muna aš rafmagnsreikningurinn inniheldur lķka t.d. flutnings- og dreifigjald, vsk og vęntanlega einnig sérstakan umhverfisskatt. Sjįlft raforkuveršiš er einungis hluti reikningsins.

Fyrir Ķslendinga er śtflutningur į raforku sérstaklega įhugaveršur ef bresk stjórnvöld myndu tryggja lįgmarksverš - eins og žau hafa veriš aš gera gagnvart t.d. nżjum vindorkuverum žar ķ landi. Žarna er geysilega gott og spennandi tękifęri til aš auka veršmętasköpun į Ķslandi verulega. Og žaš er einmitt žaš sem žarf hér ķ žjóšfélaginu - aš auka raunverulega veršmętasköpun. Ž.e. aš viš getum rįšist ķ fjįrfestingar sem skila afar góšri aršsemi til hagsbóta fyrir landsmenn alla.

Ketill Sigurjónsson, 25.9.2014 kl. 14:27

12 identicon

Žį er žaš  spurningin Ketill...''''????

Af hverju eigum viš Ķslendingar aš flytja śt

raforku til einhverra ašila sem hagnast į žvķ erlendis ķ stašinn fyrir žaš

byggja hér upp į okkar landi..???? Sé engvan hagnaš ķ žvķ eša hvaš žį

skynsemi..!! Ef rafmagniš okkar er svona eftirsóknarvert, af hverju žį

aš nżta sér žaš ekki og byggja upp fyrirtęki sem vilja raforkuna hér heima

og nżta til öflunar į raunveruleikri veršmętasköpun sem ętti sér staš į

Ķslandi, en ekki erlendis..???

Žaš myndi skapa atvinnu fyrir hundruš manns og tala nś ekki um

skatttekjur rķkisins.

Žvķ mišur ert žś meš svipaša ašferša fręši og

meš fiskinn okkar. Hann skal seldur śt óunnin og žeir sem kaupa

hann žar, njóta įvinningsin ķ žvķ aš gera śr honum betra hrįfefni

og tvöfalda hagnašinn.

Viš hefšum hęglega getaš gert žetta hér heima, en vegna

įróšurs margra  og hversu allt sé svo slęmt og ómögulegt į

Ķslandi, žį fęr svona taktķk hljómgrunn.

Hinsvegar er žaš svo Ketill, aš flestir Ķslendingar eru bśnir

aš fį nóg af žvķ, aš endallaust sé trošiš nišur ķ kokiš į žeim,

aš allt gott sem viš eigum, sé betra  ef viš seljum žaš erlendis.

Sama veršur meš rafmagniš. Endar alltaf į žvķ sama...

Hver og hverjir hagnast į žvķ...???

Ekki almenningur.

M.b.v.

Siguršur K Hjaltested (IP-tala skrįš) 27.9.2014 kl. 00:10

13 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Siguršur; ég er ķ grundvallaratršum ósammįla žeirri fullyršingu sem fram kemur hjį žér ķ upphafi („Af hverju eigum viš Ķslendingar aš flytja śt raforku til einhverra ašila sem hagnast į žvķ erlendis ķ stašinn fyrir žaš byggja hér upp į okkar landi“). Žaš erum viš (eša öllu heldur orkufyrirtęki sem fyrst og fremst eru ķ eigu rķkis og sveitarfélaga į Ķslandi) sem ętlum aš hagnast į raforkusölunni. Hagnašurinn mun sem sagt renna hingaš, en ekki til śtlanda. Og sį hagnašur myndi skapa okkur tękifęri til aš bęta hér stöšu bęši almennings og fyrirtękja (t.d. meš skattalękkunum). Orkuśtflutningur og uppbygging hér heima eru žvķ ekki andstęšir pólar, heldur helst žetta tvennt einmitt ķ hendur.

Ef viš vęrum Noršmenn gętiršu eins spurt „Af hverju eigum viš Noršmenn aš flytja śt olķu og jaršgas til einhverra ašila sem hagnast į žvķ erlendis ķ stašinn fyrir žaš byggja hér upp į okkar landi“. En žannig er žaš bara ekki; žaš eru Noršmenn sjįlfir sem hirša mestallan hagnašinn af olķu- og gasvinnslunni. Žeir gętu notaš alla žessa orku til aš knżja raforkuver heima ķ Noregi. En žį yrši hagnašurinn miklu minni og Noršmenn ęttu ekki sinn risastóra Olķusjóš (Statens Pensjonsfond Utland, SPU).

Sama er uppi į teningnum meš norska vatnsafliš - nema hvaš žar hafa Noršmenn ekki safnaš ķ sjóš heldur notaš hinn mikla hagnaš jafnóšum til aš byggja skóla, sjśkrahśs o.s.frv. Enda er vatnsafliš endurnżjanleg aušlind (öfugt viš olķuna og gasiš) og žvķ er almenn sįtt um žaš ķ Noregi aš nżta hagnašinn žar jafnóšum til góšra verka. En sį hagnašur yrši ekki til ef Noršmenn hefšu haldiš fyrri einangrunarstefnu sinni og haldiš įfram aš nota vatnsaflsaušlindina fyrst og fremst til aš selja afar ódżrt rafmagn, einkum til til stórišju (žeir breyttu stefnu sinni ķ grundvallaratrišum um og upp śr 1990).

Žetta gengur sem sagt śt į žaš aš žjóš hįmarki arš af orkuvinnslu sinni meš žeim hętti sem er žjóšhagslega hagkvęmt. Žaš gera Noršmenn. Og nś gefst okkur einnig tękifęri til aš fara svipaša leiš. Žennan möguleika eigum viš aš kanna til fulls og žar er nęrtękast aš hefja višręšur viš Breta.

Ketill Sigurjónsson, 27.9.2014 kl. 10:20

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband