Sęstrengur og žrķr milljaršar evra

"Ég er meš tvo ašila sem eru įhugasamir um aš fjįrmagna lagningu sęstrengs fyrir Landsvirkjun til aš flytja orku til meginlandsins. Žetta er verkefni upp į 3 milljarša evra... Viš skulum įtta okkur į žvķ aš nśna fęr Landsvirkjun helmingi lęgra verš fyrir orkuna heldur en hśn fengi į alžjóšamarkaši... Žessi tękni hefur veriš til ķ 15 įr en stjórnmįlamenn hafa engan įhuga haft į henni. Žeir skeyta ekkert um alžjóšlega markaši heldur vilja bara selja orkuna heim ķ héraš į hrakvirši og byggja žar verksmišju".

heidar-mar-iceland.jpg

Hér er į feršinni tilvitnun ķ Heišar Mį Gušjónsson ķ vištali sem birtist į forsķšu Fréttatķmans nś um helgina. Heišar Mįr er žar sagšur hafa veriš kallašur Svarthöfši vegna efasemda sinna um śtženslu bankanna og aš hann hafi haft uppi varnašarorš allt frį įrinu 2005. Eša einmitt į žeim tķma žegar Orkubloggarinn fór sjįlfur aš hnykla brżrnar yfir bönkunum.

Heišar Mįr er fyrrum starfsmašur Novators Björgólfs Thors og žaš eitt og sér veldur žvķ aš sumir hér į Klakanum góša verša tortryggnir. Skiljanlega. Žaš breytir žvķ žó ekki, aš umrędd įbending Heišars Mįs um orkuveršiš og framkomu stjórnmįlamannanna er einfaldlega hįrrétt. Og žaš er lķka full įstęša til aš taka undir orš hans, sem fram koma ķ vištalinu, um aš vonandi takist hinum nżja forstjóra Landsvirkjunar, Herši Arnarsyni, aš nżta vaxtarmöguleikana sem felast ķ svona sęstreng.

Heišar Mįr hefur veriš mikiš į milli tannana į fólki sķšustu dagana - vegna meintra įętlana hans og Novators um aš taka žįtt ķ aš sjorta krónuna og hagnast žannig į falli hennar. Nś vill reyndar svo til aš žaš aš taka skortstöšu vegna gjaldmišils eru bara višskipti eins žau gerast į Eyrinni um allan heim į degi hverjum. Ž.a. žaš žżšir lķtiš aš śthrópa sjortara sem eitthvaš verri menn heldur en žį sem vešja į hinn veginn; aš gjaldmišill, hlutabréf, hrįvara eša hvaš sem er hękki ķ verši. Žį mętti eins halda žvķ fram aš žeir sem eru "long" ķ krónunni séu aš taka žįtt ķ ęgilega ljótu vešmįli gegn ķslenska sjįvarśtveginum og öšrum framleišslugreinum sem byggja į śtflutningi. Žaš er vandlifaš.

En Orkubloggarinn ętlar ekki aš fara hér aš verja umręddan mann og enn sķšur Bjórgólf Thor. Heldur beina athygli aš nokkrum atrišum sem fram koma ķ įšurnefndu vištali. Žetta vištal er nefnilega um margt athyglisvert. Žar er m.a. bent į įkvešna stašreynd sem tķmabęrt er aš Ķslendingar įtti sig: Žjóšin er svo gęfusöm aš eiga ępandi miklar og mikilvęgar nįttśruaušlindir; hina nįnast heilögu žrenningu vatn, prótķn og orku. Gęti varla betra veriš - ķ alvöru talaš. Og žaš eru ekki sķst žessar aušlindir sem eru til žess fallnar aš börnin okkar og barnabörn geta horft fram į bjartari framtķš en flestir ašrir ķ heimi hér.

climate-change_index_countries_at_risk_map.png

Heišar Mįr nefnir lķka ķ vištalinu annaš afar mikilvęgt atriši, sem Orkubloggarinn hefur sjįlfur nokkrum sinnum minnst į og snertir okkur Ķslendinga. Nefnilega žaš aš sennilega standa fįar žjóšir jafn vel aš vķgi vegna hlżnandi loftslags, eins og einmitt Ķslendingar. Žetta eru ekki bara oršin tóm - og žetta byggist ekki bara į žvķ aš žaš verši ósköp notalegt aš fį ašeins mildari sumur hér į Klakanum góša. Žetta er beinlķnis oršiš vķsindalega višurkennt.

Vķsinda- og fręšimenn viršast almennt oršnir sammįla um žaš aš afar litlar lķkur séu t.a.m. į žvķ aš hlżnunin muni valda žvķ aš Golfstraumurinn hętti aš fara hingaš noršur eftir (en žaš myndi geta valdiš mikilli kólnun į Noršurslóšum og ekki sķst viš Ķsland). Žess ķ staš bendir nś flest til žess aš Golfstraumurinn haldi sķnu striki og beri ennžį meiri varma hingaš noršur. Og žaš verši einmitt lönd eins og Noregur og Ķsland sem muni koma best śt af öllum rķkjum heimsins ķ kjölfar hlżnunar. Aušvitaš er illmögulegt aš segja hver įhrifin verša, en gangi žetta eftir merkir žaš einfaldlega aš staša Ķslands mun hlutfallslega styrkjast ķ framtķšinni.

hvdc-kapall-thversnid-2.jpg

Heišar Mįr bendir sem sagt žarna į nokkur afar mikilvęg atriši. Og honum viršist umhugaš um aš Landsvirkjun fari ķ žaš aš leggja rafstreng héšan til Evrópu. Žaš rķmar aš sumu leyti vel viš žaš sem margoft hefur veriš fjallaš um hér į Orkublogginu. Žaš er eftir engu aš bķša aš reyna koma žessum kapalmįlum į fullt skriš.

Engu aš sķšur žykir Orkubloggaranum svolķtiš sérkennilegt aš Heišar Mįr talar um aš einhverjir séu tilbśnir aš fjįrmagna sęstreng milli Ķslands og Evrópu "fyrir Landsvirkjun". Žaš vęri varla neitt vit ķ žvķ aš Landsvirkjun fęri aš rįšast ķ svo mikla fjįrfestingu og taka į sig alla rekstrarįhęttuna vegna strengsins. Svona framkvęmd getur varla oršiš įlitleg nema aš t.d. eitthvert stórt TSO į meginlandinu taki žįtt ķ henni. T.d hollenska TenneT eša žżska RWE svo dęmi séu tekin (TSO stendur fyrir Transmission System Operator og hér į landi er Landsnet ķ žvķ hlutverki).

Meš žvķ móti mętti meš einföldum hętti dreifa kostnašinum af kaplinum į alla orkusölu viškomandi TSO. Kapallinn yrši bara lķtill hluti af risastóru dreifineti og meš žessu yrši unnt aš takmarka įhęttuna og žar meš aušveldara og ódżrara aš fjįrmagna framkvęmdina. 

lansvirkjun-hordur-hvdc-april-2010.png

Aušvitaš eru til önnur prżšileg višskiptamódel um svona kapal - en samt dįlķtiš gališ aš ętla aš lįta Landsvirkjun gera žetta. Sennilega vęri kapall til Žżskalands ķ samstarfi viš RWE einhver hagkvęmasta, raunhęfasta og öruggasta leišin. Af žvķ bęši er raforkuverš hįtt ķ Žżskalandi og flutningskerfiš žar afar vel bśiš til aš taka viš svona nżjum tengingum. Žar meš er ekki sagt aš ekki megi finna enn betri kosti - žetta er einfaldlega bara žaš sem kemur fyrst upp ķ hugann žegar mašur veltir fyrir sér hvernig mętti śtfęra svona verkefni svo vel sé. En leišin sem Heišar Mįr nefnir er ósannfęrandi.

Bloggaranum žykir lķka svolķtiš sérkennileg sś upphęš sem Heišar Mįr lętur hafa eftir sér um kostnaš vegna strengsins. Af žvķ žaš er hępiš aš strengurinn myndi kosta 3 milljarša evra, eins og Heišar Mįr heldur fram. Svona kapall įsamt spennubreytum og tengimannvirkjum myndi aš öllum lķkindum kosta umtalsvert lęgri fjįrhęš en žaš - og er žvķ vęntanlega ennžį betri bissness en Heišar Mįr įlķtur. Orkubloggarinn ętlar aš lįta vera aš geta sér til um hver sé įstęšan fyrir žessari ofįętlun Heišars Mįs. En žaš eru skrķtnir fjįrfestar sem bjóša fram 3 milljarša evra ķ verkefni sem flestir įlķta aš sé miklu mun ódżrara.

norned_hvdc_europe.jpg

Ķ reynd veit žó vissulega enginn nįkvęmlega hvaš žetta myndi kosta. Žetta vęri margfalt lengri nešansjįvar-rafmagnsstrengur heldur en sį lengsti sem lagšur hefur veriš fram til žessa. NorNed er sį lengsti; hann er um 580 km og kostaši 600 milljón evrur. Ef mišaš er viš aš strengur frį Ķslandi lęgi til Žżskalands, žį yrši hann um 2.000 km langur. Meira en žrisvar sinnum lengri en NorNed!

Dżpiš sem strengurinn lęgi į yrši lķka talsvert miklu meira en grunnsęviš sem NorNed fer um. Žar er mesta dżpiš rśmir 400 metrar, en į kafla myndi Ķslandsstrengurinn žurfa aš liggja į allt aš 1.000 metra dżpi. Žaš žekkist žó aš slķkir hįspennustrengir ķ sjó liggi į ennžį meira dżpi. En žarna fer saman mikil lengd og verulega mikiš dżpi. Žetta yrši žvķ įhęttusöm framkvęmd.

Vissulega er žessi HVDC-tękni löngu oršin vel žekkt og slķkir strengir į landi eru ķ sumum tilvikum mörg žśsund km langir. Ekki sķst austur ķ Kķna, sem er sannkallaš gósenland fyrir ABB og ašra žį sem koma aš framleišslu og uppsetningu žessa tęknibśnašar. En reynslan meš mjög langa HVDC-strengi ķ sjó er ekki mjög mikil enn sem komiš er. Og žaš yrši risaskref aš fara śr 580 km og ķ 2.000 km sęstreng.

norned_hvdc-cable-work-1.png

Hjį ABB segja menn aš žetta sé hęgt. Og aš svona langir kaplar verši oršnir stašreynd e.h. stašar ķ heiminum eftir tiltölulega fį įr. Mesta įhęttan liggur ķ žvķ ef - eša öllu heldur žegar - bilanir verša. Žaš er ekki einfalt mįl aš "kippa" svona streng upp til aš laga hann. Né aš framkvęma višgerš į mörg hundruš metra dżpi. Og į mešan veriš er aš stśssa ķ višgeršum liggur allur flutningur um strenginn nišri, meš tilheyrandi ępandi tekjutapi. Hver į aš bera įhęttuna af žvķ? Vill einhver tryggja svona metnašarfulla framkvęmd - svona mikiš nżjabrum?

Höfum lķka ķ huga aš NorNed-kapallinn var żmist grafinn talsvert ofanķ hafsbotninn eša - žar sem žvķ varš ekki viškomiš aš grafa hann nišur - varinn meš grjóti. Žetta var m.ö.o. ekki einföld framkvęmd. Žó svo Orkubloggarinn hafi stundum talaš fjįlglega um svona kapal milli Ķslands og Evrópu, er ekki unnt aš fullyrša aš žetta sé örugglega hagkvęmt. Til aš geta komist aš raunverulegri og nįkvęmri nišurstöšu žar um, žarf einfaldlega aš skoša žetta af alvöru og žį meš žeim fyrirtękjum sem best žekkja til svona nešansjįvar-HVDC-kapla.

norned_hvdc-cable-work-3.png

En žaš er margt aš gerast ķ žessum kapalmįlum. Žaš er jafnvel bśist viš aš senn komi fram nż tegund af nešansjįvar-rafstrengjum sem verši miklu hagkvęmari og betri en žeir sem žekkjast ķ dag. Og hvaš sem allri įhęttu og óvissu lķšur er svo sannarlega mikilvęgt aš žetta verši athugaš mjög gaumgęfilega.

Žaš er hįrrétt sem Heišar Mįr segir ķ umręddu vištali, aš svona strengur myndi gjörbreyta samningsstöšu Landsvirkjunar gagnvart stórišjunni. Įlbręšslurnar hér į landi eru ķ įratugi bśnar aš mergsjśga til sķn allan žann arš sem myndast ķ raforkuvinnslu į Ķslandi. Stórišjan hefur tvķmęlalaust borš fyrir bįru til aš greiša umtalsvert hęrra raforkuverš en žaš sem hśn hefur komist upp meš til žessa.

verne-global-homepage.jpg

En žaš getur oršiš vandasamt aš nį fram hękkunum hér į raforkuverši til stórišjunnar - nema aš bśa til nżja eftirspurn og virkari samkeppni um orkuna. Žaš gęti gerst meš svona 10-20 gagnaverum (sic) og/eša meš žvķ aš leggja sęstreng til Evrópu (eša Kanada).

Aš žessu žarf aš vinna af krafti. Žetta gęti oršiš eitt mesta hagsmunamįl žjóšarinnar og skapaš mikinn arš af raforkuframleišslunni. Žarna dugir žó ekki óšagot. "Svarthöfši" veršur aš passa sig į aš halda bjartsżninni ķ hófi. En sé žaš rétt aš 3 milljaršar evra séu tiltękir nśna, veršur reyndar varla erfitt aš śtvega fjįrmagn ķ žetta žegar žar aš kemur. Žannig aš kannski er barrrasta fyllsta tilefni til bjartsżni.

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 Smįmynd: Tryggvi L. Skjaldarson

Af hverju skrifa menn svona:

"Žaš er hįrrétt sem Heišar Mįr segir ķ umręddu vištali, aš svona strengur myndi gjörbreyta samningsstöšu Landsvirkjunar gagnvart stórišjunni. Įlbręšslurnar hér į landi eru ķ įratugi bśnar aš mergsjśga til sķn allan žann arš sem myndast ķ raforkuvinnslu į Ķslandi. Stórišjan hefur tvķmęlalaust borš fyrir bįru til aš greiša umtalsvert hęrra raforkuverš en žaš sem hśn hefur komist upp meš til žessa".

Žegar liggur fyrir yfirlżsing frį forstjóra Landsvirkjunar og enginn hefur hrakiš, um aš Fyrirtękiš gęti greitt upp allar skuldir į 10-12 įrum.

Landsvirkjun er byggš upp meš lįnsfé eingöngu. Braušristar og eldavélar hafa ekki boriš uppi rekstur Landsvirkjunar, žaš er misskilningur.

Rafstrengur yfir hafiš, hvenęr sem žaš veršur tęknilega framkvęmanlegt, myndi aš sjįlfsögšu hękka veršiš til allra landsmanna.

Lķka žeirra sem elda mat og rista brauš.

Veršum viš žį "happy ever after"?

Tryggvi L. Skjaldarson, 31.10.2010 kl. 09:10

2 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Ķ śtlöndum byggja menn vatnsaflsvirkjanir į grundvelli BOT-samninga til 25-30 įra. Ž.e.a.s. byggja virkjunina, fį tekjurnar ķ žennan tķma og afhenda virkjunina svo rķkisvaldi viškomandi lands įn endurgjalds eftir žann tķma. Žaš er m.ö.o. einfaldur og afar įbatasamur bissness aš reka vatnsaflsvirkjun og aršsemin er grķšarleg. Aš žvķ gefnu aš eftirspurn eftir raforkunni sé fyrir hendi!

Nśverandi staša hér į landi leyfir orkufyrirtękjunum aš sjįlfsögšu aš greiša upp skuldir sķnar ķ fyllingu tķmans (nema hvaš blikur eru į lofti hjį Orkuveitunni). En sś mikla aršsemi sem veršur til ķ vatnsafli śtum allan heim veršur ekki til hér į landi, nema aš eftirspurnin eftir ķslensku raforkunni aukist og veršiš hękki. Žar er strengur góš leiš.

Jį - raforkuverš til almennings myndi vęntanlega hękka. En ef žjóšhagslega hagkvęmnin ķ heild męlir meš žessu, er hękkun į raforkuverši ekki góš rök gegn žessu. Svo er mögulegt aš įkvešiš yrši aš tiltekinn hluti raforkunnar hverju sinni fari į innanlandsmarkaš eingöngu og žaš į föstu lįgu verši. Vegna EES-reglna um rķkisstyrki žyrfti žetta kannski aš gerast meš einhverjum laufléttum tilfęringum. En jafnvel žó aš raforkuverš til almennings myndi hękka gęti žetta veriš mjög gott fyrir almenning - aršsemi ķ orkuframleišslunni myndi hękka svo mikiš aš fyrirtękin gętu greitt mikla skatta sem almenningur nyti. Til aš tryggja aš aršurinn haldist hér ķ landinu vęri hugsanlega mikilvęgt aš hiš opinbera ętti öll stóru raforkufyrirtękin eša a.m.k. yfirgnęfandi meirihluta ķ žeim. Annars vęri hętt viš aš aršurinn vegna hęrra raforkuveršs rynni til einkaašilanna sem ęttu fyrirtękin, svipaš eins og geršist žegar kvótinn hękkaši ķ verši. Ašalatrišiš er aš menn skoši žetta vel og bśi til skżrar leikreglur įšur en rįšist er ķ miklar kerfisbreytingar.

Ketill Sigurjónsson, 31.10.2010 kl. 11:19

3 identicon

Mjög fróšleg grein hjį žér. Takk fyrir.

En žaš veršur fróšlegt aš sjį hvernig žś svarar Tryggva L. Skjaldarsyni svo framarlega aš žś įttir žig į žvķ hvert hann er aš fara en žaš er nś į mörkunum aš ég sé aš nį žvķ en ég er nś bara įhugamašur um žessi mįl.

Gunnlaugur Ingvarsson (IP-tala skrįš) 31.10.2010 kl. 11:59

4 identicon

@ Tryggvi L

Žaš voru nįkvęmlega braušristar og eldavélar sem bįru uppi reksur Landsvirkjunar žar til fyrir nokkrum įrum er fleiri įlver(og stękkanir) bęttust viš auk žess aš betri samningar nįšust(loksins) viš įlverin.  Fram aš  žeim tķma hafši stórišjan veriš aš nota c.a. 2/3 af orkuframleišslu Landsvirkjunar en almenningsveiturnar c.a 1/3.  Tekjurnar voru hins vegar ķ alvega öfugu hlutfalli ž.e. stórišja c.a. 1/3 og almenningsveitur c.a. 2/3.  Žetta mįtti lesa śt śt įrsreikningum Landsvirkjunar į sķnum tķma.

Žaš er lķka ljóst aš žaš eru fyrst og fremst almenningsveitur sem hafa borgaš upp gömlu stórvirkjanirnar einfaldlega vegna žess aš stęrstur hluti tekna Landsvirkjunar koma žašan. 

Landsvirkjun ķ dag er bara eitt stórt vešmįl į žróun įlveršs ķ nęstu framtķš og žaš er einfaldlega įkaflega heimskulegt aš leggja raforkukerfi heillar žjóšar undir ķ slķkt vešmįl.

@Ketill

Ég er sammįla žér um aš sala til Žżskalands er lķklega skynsamlegasta leišin, žar er hįtt verš ķ gangi aš ég held og greitt er aukalega fyrir "gręna orku".  Žjóšverjarnir vilja lķka örugglega minnka vęgi Rśssa ķ orkubśskap sķnum og samskipti okkar viš Žjóšverja hafa alltaf į góšum nótum ólķkt t.d. Englendingum og Hollendingum upp į sķškastiš.

kalli hamar (IP-tala skrįš) 31.10.2010 kl. 13:00

5 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Gunnlaugur Ingvarsson (IP-tala skrįš) 31.10.2010 kl. 11:59; ég taldi mig reyndar vera bśinn aš svara Tryggva.

kalli hamar (IP-tala skrįš) 31.10.2010 kl. 13:00; jį - Žżskaland er sennilega besti kosturinn. En žaš er mjög spęlandi aš ekki sé unnt aš fara stystu leiš til Skotlands. Bretar standa frammi fyrir hratt minnkandi gasvinnslu og žar kunna aš verša bestu tękifęrin til raforkusölu. Žar er samkeppni į raforkumarkašnum lķka meš afbrigšum lķtil og orkuverš žvķ lķklegt til aš verša ķ hęrra kantanum. En dreifikerfiš ķ Skotlandi viršist ekki nógu traustvekjandi. Svo ég er spenntastur fyrir Žżskalandi. Verš lķka aš višurkenna aš ég treysti Žjóšverjum betur sem višskiptafélögum. Ž.a. aš hluta til er žetta sįlręnt!

Ketill Sigurjónsson, 31.10.2010 kl. 15:18

6 Smįmynd: Kristjįn Siguršur Kristjįnsson

Ég vona aš ég sé ekki aš fara śtfyrir efniš en ég viš aš allar virkjanir stęrri en 1 MW séu ķ opinberri eigu. Aršurinn af žeim renni ķ sérstakan eftirlaunasjóš og verši lķfeyrissjóširnir teknir eignanįmi og lagšir ķ žann sjóš.

Nżr forstjóri LV sannar aš hęgt er aš fį hęfa stjórnendur žó fyrirtękiš sé ķ almannaeigu. Žetta er viršuleg sķša og žvķ ekki hęgt aš ręša um bęjarstjóra smįžorpa į landsbyggšinni sem halda orkumįlum ķ gķslingu.

Kristjįn Siguršur Kristjįnsson, 31.10.2010 kl. 15:34

7 identicon

Google Earth segir mér reyndar aš strengur frį Reyšarfirši til Žżskalands yrši rśmlega 1700 kķlómetrar. Kannski vęri heppilegra aš taka strenginn į land į Sušurlandi ķ grennd viš stórvirkjanirnar į Žjórsįrsvęšinu og žį yrši hann nęr 1900 kķlómetrum.

Ég yrši sjįlfsagt hrakinn į brott śr fjóršungnum ef ég segši žaš opinberlega undir fullu nafni, en ég tel aš orkan į hįhitasvęšum Žingeyjasżslu nżtist Ķslendingum betur ef hśn er flutt śt til almenningsveita į meginlandinu en ef hśn er öll seld sama įlrisanum sem nś žegar hefur of mikiš vęgi ķ bókum Landvirkjunar.

Ef sveitastjórnarmönnum ķ fįmennum byggšalögum er svona rosalega umhugaš um aš orkan „žeirra“ sé ekki nżtt ķ heimabyggš žį vęri kannski hęgt aš leggja fyrir hluta af aršinum af framleišslunni ķ einhvern sjóš til styrktar atvinnuverkefnum į žessum svęšum sérstaklega. Tippasöfn og hvalaskošun og žaš allt.

Bjarki (IP-tala skrįš) 31.10.2010 kl. 17:12

8 identicon

Žetta er mjög spennandi og žarf aš skoša ķ botn. Sjį t.d. bls 30.

http://www.nea.is/media/orkustefnunefnd/Orkustefna+-+frumdr%25C3%25B6g+til+umsagnar.pdf

Hér er svo frétt frį žvķ į föstudaginn žar sem bresk sveitarfélög eru hvött til žess aš taka žįtt ķ vindmilluverkefnum. Hér er bókstaflega veriš aš bera į žau fé fyrir aš taka žįtt ķ slķkum verkefnum. http://www.independent.co.uk/environment/green-living/cash-incentives-for-councils-that-sign-up-for-new-wind-farms-2119595.html 

Margar nįgrannažjóšir okkar, eins og Bretar, Danir og Žjóšverjar, hafa kosiš aš greiša meš vindorkustöšvum til aš reyna aš draga śr notkun jaršefnaeldsneytis. Bretar eru t.d. aš bęta viš mikiš aš vindmillum śt į sjó en til žess aš hęgt sé aš reka vindmyllur sem hluta af nśtķma raforkukerfi žarf kerfiš žvķ aš geta gripiš til einhvers varaafls, žar sem miklar kröfur eru geršar um afhendingaröryggi. Tjallinn er greinilega tilbśinn til žess aš leggja mikiš į sig ķ žessum efnum og hefur skuldbundiš sig töluvert.....The UK has signed up to the EU Renewable Energy Directive[External link], which includes a UK target of 15 percent of energy from renewables by 2020. This target is equivalent to a seven-fold increase... in UK renewable energy consumption from 2008 levels: the most challenging of any EU Member State. While such an increase is ambitious, and will be challenging, the Department is fully committed to meeting the target.

http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ%3AL%3A2009%3A140%3A0016%3A0062%3AEN%3APDF 

Desertec project:
http://en.wikipedia.org/wiki/Desertec

Hólmsteinn Jónasson (IP-tala skrįš) 31.10.2010 kl. 18:45

9 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Bjarki (IP-tala skrįš) 31.10.2010 kl. 17:12; žaš vęri eitthvaš hiš alvitlausasta aš nota orkuna į Žeistareykjum ķ įlver. Bęši fyrir ķslensku žjóšin og heimahérašiš. Įlver fara žangaš sem orkan fęst sem nęst lęgsta kostnašarverši ķ heiminum. Ef įlver kęmi til Hśsavķkur žżir žaš aš Ķsland sé aš selja orkuna į nśll krónur umfram framleišslukostnaš. Žannig er žaš bara. Og nś er vextir mjög lįgir, ž.a. break-even ķ dag m.v. gildandi vexti į alžjóšlegum fjįrmagnsmarkaši žżšir aš virkjunin yršir rekin meš tapi um leiš og vextir hękka og endurfjįrmögnun hefst.

Sveitarfélögin į NA-landi ęttu aš żta į stjórnvöld aš fara ķ sęstreng og aš regluverkiš verši gert žannig gert śr garši aš sveitarfélögin njóti tiltekins hluta af geysilegum umframaršinum sem mun myndast žegar orkan veršur seld inn į Evrópu. Žaš myndi žżša aš innan nokkurra įra fengju sveitarfélögin nįnast svimandi tekjur ķ sinn hlua - miklu meiri en af įlveri. Žaš er sorglega er aš pólķtķkusarnir hér į Ķslandi viršast bara ekki skilja žetta.

Ketill Sigurjónsson, 31.10.2010 kl. 19:03

10 Smįmynd: Höršur Hermann Valsson

Afhverju er ekki einhver sem skilur žessi mįl ķ išnašarrįšuneytinu?

Höršur Hermann Valsson, 31.10.2010 kl. 19:09

11 Smįmynd: Höršur Hermann Valsson

Ég meina, afhverju er ekki einhver sem skilur žessi mįl išnašarrįšherra ;)

Höršur Hermann Valsson, 31.10.2010 kl. 19:09

12 Smįmynd: Gušmundur Ragnar Björnsson

Sęll Ketill

Skil ég žaš rétt aš žś sért ķ samninganefnd um orkuverš į Norš Austurlandi? Annars finnst mér žaš einhver žynnstu rök sem aš ég hef séš lengi aš žaš "sé bara žannig" aš įlver į Bakka myndi fį orkuna į kostnašarverši. Žś hlżtur aš geta rökstutt žessa fullyršingu betur en žetta?

Kalli Hamar žarf aš skoša reikninga LV betur. Bśrfellsvirkjun var greidd upp į samningstķma sķnum og malar nś gull fyrir LV. Hśn var ekki nišurgreidd af almennum notendum. Stęrsta óhagkvęmin į sķnum tķma var aš raforkuframleišsla į Ķslandi var bundin viš aš stękka ķ 15-25 MW skrefum til aš ekkki yrši offjįrfesting.

Einnig mį Kalli kynna sér žaš betur aš nżjasti samningur LV er ekki tengdur įlverši. Žaš gęti oršiš svekkjandi ef aš įlverš veršur stöšugt ķ kringum 3000 USD į tonn en tryggir aušvitaš fastar og fyrirsjįanlegar tekjur į móti.

Ég get vel skiliš aš žiš Heišar getiš ekki bešiš eftir aš komast ķ žį ašstöšu aš geta braskaš meš Ķslensk megawött į Evrópumarkaši. Ķ žvķ eru vęntanlega talsveršir fjįrmunir. Žaš mun hinsvegar koma nišur į Ķslenskum neytendum sem aš žurfa aš greiša hęrra verš. Evrópsk samkeppnisyfirvöld munu lķklegast aldrei samžykkja aš Evrópubśar greiši hęrra verš fyrir ķslenskt rafmagn en Ķslendingar žegar Evrópa og Ķsland verša oršin eitt markašssvęši meš kaplinum góša. Eina leišin framhjį žessu yrši trślega aš lįta tekjurnar renna ķ rķkissjóš og lękka skatta į móti. Žar meš vęri einn af fįum bónusum viš aš bśa į Ķslandi farinn žeas. lįgt raforkuverš. Žaš er nįnast öruggt aš pólitķkusunum okkar tękist aš nota "rafmagnsgróšann" ķ misvitrar fjįrfestingar žannig aš ég vęri ekki bjartsżnn um aš fį aš njóta aršsins af žessu.

Kv.

Gušmundur

Gušmundur Ragnar Björnsson, 31.10.2010 kl. 20:21

13 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Sęll Gušmundur Ragnar. Kannski eru upphafsoršin hjį žér einhver hęšni? En ef ekki, žį er fljótgert aš svara spurningunni: Ég er ekki ķ neinni samninganefnd um orkuverš. Žvķ mišur!

Vegna žess sem žś segir um orkuveršiš minni ég į aš įlver sem rķs viš Persaflóann fęr raforkuna į ca. 15-20 mills pr. kWst (frį gasorkuverum). Hingaš kemur įlver ekki ef orkuveršiš hér er umtalsvert hęrra en žaš. Ž.a. hįmarkiš sem Alcoa myndi borga fyrir raforkuna vegna Hśsvķkurįlbręšslu er nęr örugglega max. 25 mills. Sem er u.ž.b. kostnašarverš vegna ķslenkra virkjana (gufuafliš reyndar ašeins dżrara en vatnsafliš og žarf sennilega nįlęgt 28-30 mills pr. kWh).

Žaš mį vel vera aš gömlu virkjanirnar mali nśna gull. Žó žaš nś vęri! En vęri verra ef žęr myndu mala tvöfalt gull?

Žetta um raforkuveršiš til almennings er óvķst. Žaš er mögulegt aš lęgra raforkuverš til almennings į Ķslandi yrši metiš andstętt EES-reglum. Ég ašhyllist sjįlfur žį skošun, žó svo žaš sé reyndar ekki alveg vķst. Ef žaš er žjóšhagslega óhagkvęmt aš selja raforku til śtlanda vegna meiri raforkukostnašar į Ķslandi og/eša vegna annarra žįtta, žį į aušvitaš ekki aš leggja rafstreng. En ég segi: Menn eiga aš skoša žetta af fullri alvöru - og ef nišurstašan ķ dęminu er jįkvęš fyrir žjóšarbśiš er svariš augljóst ķ mķnum huga.

Loks vil ég sérstaklega taka fram, af žvķ žś segir "žiš Heišar" og viršist žar eiga viš mig og Heišar Mį, aš ég hef aldrei hitt umręddan Heišar, né talaš viš hann, né haft viš hann nokkur annars konar samskipti. Žekki hann sem sagt nįkvęmlega ekki neitt. Aftur į móti finnst mér heimskulegar fréttirnar um aš hann sé stimplašur hįlfgeršur glępon fyrir žaš aš hafa hugsanlega gert skortsölusamninga f.h. Novators til aš verja fyrirtękiš įföllum (eša hagnast) vegna mögulegrar gengislękkunar krónunnar. Ég get ómögulega séš aš Heišar Mįr hafi eitthvaš haft meš žaš aš gera aš gengi ķslensku krónunnar féll. Nema menn įlķti žaš einhvers konar sišferšisskyldu aš mašur eigi alltaf aš standa meš "eigin gjaldmišli" og verja hann śt fyrir gröf og dauša. En žannig heimi lifum viš einfaldlega ekki ķ.

Ketill Sigurjónsson, 31.10.2010 kl. 21:57

14 identicon

 http://www.youtube.com/watch?v=d0uJjmzcZkU

http://tennet.ireports.nl/en/projects/16

Hólmsteinn Jónasson (IP-tala skrįš) 2.11.2010 kl. 11:10

15 identicon

Rétt er žaš aš verštölurnar sem aš Heišar nefnir eru śr öllu samhengi viš žekktar tölur frį strengjum eins og žeim norzk/hollenzka. En nóg um žaš.

Raforkuveršiš yrši ennžį ódżrara į Ķslandi sem nęmi kostnašinum viš žaš aš flytja rafmagniš eftir strengnum, e.t.v. 3 til 5 kr. žvķ aš annars borgar sig ekki aš flytja rafmagniš śt. Žess vegna yrši orkuveršiš lķklegast enn lęgra hér en žar, en ekki eins miklu lęgra. Žį er ķ raun arfavitlaust aš nišurgreiša (og hér nota ég oršiš nišurgreišslu um žaš aš halda vöruverši fyrir nešan fįanlegt heimsmarkašsverš.) Sįdar gera žetta meš olķuna, sem leišir til žess aš žeir eru einhverjir mestu orkusóšar heimsins, en Noršmenn eru skynsamari og selja olķuna į heimsmarkašsverši heima en leggja peningana ķ samfélagssjóši (lķfeyrissjóš?) Noršmanna ķ stašinn. Ž.e. aušlindarentan į aš renna til žjóšarinnar en ekki ķ hlutföllum orkuneyzlu eša orkusóšaskapar. Ef aš Noršmenn hefšu selt olķuna į kostnašarverši til heimabrśks žżddi aš talsvert fleiri eyšslufrekir bķlar vęru ķ umferš, Svķar kęmu umvörpum til aš fylla į bķlana sķna, og Norzki olķusjóšurinn vęri tómur. En ķ stašinn eiga Saudarnir jś marga jeppa og snekkjur sem nota olķu.

Žaš aš segja peningarnir megi ekki fara um hendur rķkissjóšs žvķ aš žeir munu tżnast ķ gęluverkefnum stjórnmįlamanna, žżšir aš aldrei mį endurskoša eša endurskipuleggja skattheimtu. Žeir skattar sem viš borgum ķ dag ķ formi t.d. tekjuskatts eru miklu neikvęšari fyrir žjóšfélagiš en t.d. vel śtfęrš aušlindagjöld af orku, fiski eša öšrum veršmętum, sem žurfa ekki aš hefa nein teljandi neikvęš įhrif.

Haukur (IP-tala skrįš) 3.11.2010 kl. 10:54

16 identicon

Gušmundur, ég held aš žś ofmetir dįlķtiš įhrif strengsins į orkuverš innanlands. Žó aš komist į föst tenging viš meginlandiš žį žżšir žaš ekki aš ķslensk heimili verši rukkuš um stašlašan Brussel-taxta eftir žaš. Raforkulöggjöf ESB gengur akkśrat ekki śt į mišstżringu heldur aš markašsöflin eigi aš rįša för og aš kostnašur neytenda eigi aš standa ķ samhengi viš raunverulegan tilkostnaš viš aš framleiša orkuna og dreifa henni. Lögmįl ešlisfręšinnar og staša landsins verša alltaf hagstęš almennum raforkunotendum hér į landi žar sem strengirnir verša dżrir og eitthvaš orkutap óhjįkvęmilegt į leišinni. Žar fyrir utan veršur flutningsgeta sęstrengja frį landinu örugglega seint žaš mikil aš evrópsk orkufyrirtęki geti bošiš ķ alla žį orku sem hér er framleidd.

Eftir žvķ sem veršiš er hęrra sem ķslensku orkufyrirtękin fį fyrir orkuna, žeim mun meiri veršur žrżstingurinn į veršhękkanir til almennra orkunotenda en aš sama skapi eykst lķka aršur orkufyrirtękjanna og svigrśm til žess aš veita heimilunum beina hlutdeild ķ honum.

Ég tek lķka undir meš Hauki. Ķslendingar hljóta aš geta tileinkaš sér orkusparnaš eins og allar ašrar vestręnar žjóšir.

Bjarki (IP-tala skrįš) 3.11.2010 kl. 21:58

17 identicon

Norsarar ķ orkuśtrįs : http://www.statnett.no/en/Cable-projects

Norned verkefniš:   After two months of operation, the cable generated revenues of approximately € 50 million, meaning that in two months’ time, 8% of the total costs of the cable have been recovered. In the business case drawn up for the NorNed cable, annual revenues were estimated at € 64 million: http://en.wikipedia.org/wiki/NorNed 

Gręn Evrópa 2050 - Noregur sér tękifęrin. Žeir ętla m.a. aš nota įgóšan til aš nišurgreiša orkuverš ķ Noregi : http://www.e-pages.dk/wikborgrein/10/3

Norned uppboš:  http://www.norned-auction.org/CapacityResults/ 

Hólmsteinn Jónasson (IP-tala skrįš) 3.11.2010 kl. 22:27

18 identicon

Žį mį ekki gleyma žvķ aš vinir okkar ķ Brussel hafa gefiš śt hinar og žessar tilskipanir til ašildarlanda sem og hjįlenda eins og ašildarķkja EES samningsins. Ein žessara vinsamlegu tilskipana heitir į tungu Engil-Saxa DIRECTIVE 2009/28/EC OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL of 23 April 2009 on the promotion of the use of energy from renewable sources. En žar segir t.d.

Priority access and guaranteed access for electricity from renewable energy sources are important for integrating renewable energy sources into the internal market in electricity, in line with Article 11(2) and developing further Article 11(3) of Directive 2003/54/EC. Requirements relating to the maintenance of the reliability and safety of the grid and to the dispatching may differ according to the characteristics of the national grid and its secure operation. Priority access to the grid provides an assurance given to connected generators of electricity from renewable energy sources that they will be able to sell and transmit the electricity from renewable energy sources in accordance with connection rules at all times, whenever the source becomes available. In the event that the electricity from renewable energy sources is integrated into the spot market, guaranteed access ensures that all electricity sold and supported obtains access to the grid, allowing the use of a maximum amount of electricity from renewable energy sources from installations connected to the grid. However, this does not imply any obligation on the part of Member States to support or introduce purchase obligations for energy from renewable sources. In other systems, a fixed price is defined for electricity from renewable energy sources, usually in combination with a purchase obligation for the system operator. In such a case, priority access has already been given.

Og sķšar ķ sama plaggi

Subject to requirements relating to the maintenance of the reliability and safety of the grid, based on transparent and non-discriminatory criteria defined by the competent national authorities:

(a) Member States shall ensure that transmission system operators and distribution system operators in their territory guarantee the transmission and distribution of electricity produced from renewable energy sources;

(b) Member States shall also provide for either priority access or guaranteed access to the grid-system of electricity produced from renewable energy sources;

(c) Member States shall ensure that when dispatching electricity generating installations, transmission system operators shall give priority to generating installations using renewable energy sources in so far as the secure operation of the national electricity system permits and based on transparent and non-discriminatory criteria. Member States shall ensure that appropriate grid and market-related operational measures are taken in order to minimise the curtailment of electricity produced from renewable energy sources. If significant measures are taken to curtail the renewable energy sources in order to guarantee the security of the national electricity system and security of energy supply, Members States shall ensure that the responsible system operators report to the competent regulatory authority on those measures and indicate which corrective measures they intend to take in order to prevent inappropriate curtailments.

Eša meš öšrum oršum aš orka frį endurvinnanlegum orkugjöfum nżtur forgangs ķ flutningi. Žetta žżšir aš ef viš tökum land nyrzt ķ Skotlandi getum viš rutt til hlišar annarri orku į leišinni sušur til Lundśna meš fullum forgangi. Žess vegna eiga "lélegt" kerfi Skota og takmarkanir į sušurferš rafmagns frį Skotlandi til Englands ekki viš um ķslenzkt rafmagn, ķ skjóli Brussels. Žvķ er ķ fljótu bragši, a.m.k. óžarft aš tengja strenginn alla leiš til Hollands/Žżskalands. Og gęti žaš stytt strenginn um góšan žrišjung  m.v. forsendur Ketils, žannig aš strengurinn yrši žį bara um tvöfaldur NorNed strengurinn. Slķkir strengir ęttu aš vera eitthvaš ódżrari.

Haukur (IP-tala skrįš) 4.11.2010 kl. 11:43

19 identicon

Hólmsteinn Jónason (IP-tala skrįš) 8.11.2010 kl. 11:16

20 Smįmynd: Ketill Sigurjónsson

Gaman aš sjį svona samantekt (http://www.veldi.is/Frett/13369/). Mętti vera meira aš slķku hér į Klakanum góša. Mķnar uppl. segja reyndar aš kostnašur pr. km vegna kapals frį Ķslandi til Evrópu yrši verulega lęgri en žarna segir. Įtta mig heldur ekki į tengingum viš Fęreyjar og Skotland. Kostnašur vegna svona kapla rżkur upp ef menn ętla aš hafa slķkar tengingar; ódżrast er aš hafa bara eina tengingu viš sinn hvorn enda (einkum vegna žess hversu spennubreytarnir eru dżrir). Sjįlfum sżnist mér mesta įhęttan felast ķ bilunum, eins og ég gat um ķ fęrslunni hér aš ofan.

Ketill Sigurjónsson, 8.11.2010 kl. 11:44

21 Smįmynd: Haraldur Baldursson

Žegar umręša um sęstrengi til raforkuflutnings hefst, ķhuga ég oft žaš hver orkužörfin į Ķslandi veršur til framtķšar.

  • Hver yrši til aš mynda žörfin ef bķlaflotinn yrši rafvęddur (eša vetnisvęddur) ?
  • Hver veršur raforkužörfin eftir 20 įra, 50 įr śt frį fjölgun landsmanna ?
  • Er hętta į žvķ aš viš, ķ įkafa okkar til nżtingar orkunnar leikum af okkur meš skuldbindingum sem žrengja okkar hag ķ framtķšar orkužörf ?

Haraldur Baldursson, 23.12.2010 kl. 14:35

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband